Europski prosperitet, sigurnost i kvaliteta života suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama zbog degradacije okoliša i klimatskih promjena, prema novom izvješću Europske agencije za okoliš pod nazivom „Okoliš Europe 2025.“ koje se objavljuje svakih pet godina i temelji na podacima iz 38 zemalja.
Prema Anadolu Agency, voditelj projekta izvješćivanja o stanju okoliša u EEA Tobias Lung izjavio je da izvješće jasno pokazuje kako europski okoliš nije u dobrom stanju. „Naša priroda se i dalje pogoršava, prekomjerno iskorištava i gubi bioraznolikost. Učinci ubrzanih klimatskih promjena osjećaju se diljem Europe kroz sve češće šumske požare, toplinske valove i suše“, rekao je.
Stanje okoliša
Lung je upozorio kako se perspektiva za oceane i bioraznolikost pogoršava, dok je napredak u kemikalijama i kvaliteti zraka bio skroman. „Europa je samo djelomično ispunila svoje ciljeve za 2030. godinu. Vizija ‘nulte onečišćenosti’ do 2050. uvelike je izvan kolosijeka“, istaknuo je.
Iako neki klimatski ciljevi obećavaju za 2030. godinu, upozorio je da je europska sposobnost postizanja ciljeva za 2030., a posebno za 2050. godinu, za oceane, bioraznolikost i kemikalije „nesigurna i u mnogim slučajevima malo vjerojatna bez značajnog povećanja politika, financiranja i provedbe“.
Lung je također napomenuo kako izvješće naglašava potrebu smanjenja onečišćenja, poboljšanja zdravlja tla, proširenja rješenja temeljenih na prirodi i integracije bioraznolikosti u sve politike.
Utjecaj na sektore
Lung je naglasio kako se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, pri čemu ekstremni vremenski događaji uzrokuju razorne posljedice u državama članicama, uključujući Tursku. Vremenske i klimatske katastrofe uzrokovale su više od 240 tisuća smrtnih slučajeva i 738 milijardi eura gospodarskih gubitaka između 1980. i 2023. godine, pri čemu je samo u razdoblju 2021. – 2023. zabilježeno 162 milijarde eura.
If Europe actually sticks to its EV targets, it can close the gap with China before 2030 reducing oil use in transport. Combine with radical expansion of bike lane & walkability, along with expansion of renewable grid, Europe shall be the first Carbon Neutral Continent. pic.twitter.com/Qq9M5MUocN
— Bhaumik Gowande (@bhaumikgowande) March 30, 2026
„Poljoprivreda, voda, energija, urbano okruženje, promet i zdravstvo sektori su koji su najnepovoljnije pogođeni klimatskim promjenama. Situacija je već ozbiljna, a očekuje se da će se dramatično pogoršati ako se ublažavanje i prilagodba ne ubrzaju“, rekao je Lung.
Lung je ukazao na sve veći pritisak na europske vodne resurse, napomenuvši kako vodni stres pogađa 30 posto europskog teritorija i 34 posto stanovništva, te da je samo 37 posto površinskih voda postiglo „dobar ili visok ekološki status“ u 2021. godini.
Istaknuo je poljoprivredu kao najveći pritisak na vodne resurse, koja čini oko 60 posto sve potrošene vode u Europi, te pozvao na pametnije navodnjavanje, radikalno smanjenje upotrebe gnojiva i pesticida i prelazak na kružne vodne sustave.
