Nestašice dizelskog goriva i benzina mogle bi pogoditi europske zemlje već sljedećeg mjeseca kao posljedica rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, upozorio je izvršni direktor kompanije Shell Wael Sawan. Glavni energetski objekti u Perzijskom zaljevu oštećeni su u sukobu, a pomorski promet kroz Hormuzki tjesnac, ključni pomorski put koji opskrbljuje oko dvadeset posto globalnih tokova nafte, gotovo je zaustavljen.
Rat je već zahvatio opskrbu mlaznim gorivom, rekao je Sawan u utorak, kako prenosi Russia Today. Sljedeći će biti dizel, a potom i benzin na početku ljetne sezone vožnje, dodao je. „Južna Azija prva je osjetila taj udarac. To se preselilo u jugoistočnu Aziju, sjeveroistočnu Aziju, a zatim sve više u Europu kako ulazimo u travanj“, izjavio je Sawan na energetskoj konferenciji u Houstonu. Racioniranje goriva već je uvedeno u Šri Lanki, Bangladešu i Pakistanu. Japan i Južna Koreja oslobodili su naftu iz strateških rezervi.
Potraga za rješenjima
Manja je ovisnost Europe o opskrbi iz Zaljeva nego Azije. Oko četvrtine svoje sirove nafte, uz određene naftne derivate, uvozi iz Sjeverne Afrike. Alternativni izvori uključuju Sjedinjene Države, Norvešku i zapadnu Afriku. Međutim, opskrba je i dalje sužena, a žestoka konkurencija azijskih kupaca za terete tjera cijene naviše.
BREAKING NEWS:
European Commission spokesperson: All member states have oil reserves sufficient for 85 to 90 days. pic.twitter.com/91xsA2q67b
— China pulse 🇨🇳 (@Eng_china5) March 9, 2026
Rasprave u Europskoj uniji o povratku na rusku opskrbu ponovno su oživjele zbog krize. Prije 2022. godine, Rusija je činila otprilike četvrtinu uvza nafte u blok. Od tada, EU je drastično smanjila te uvozne količine i planira potpuno odustajanje od ruske nafte do 2027. godine. Jedini preostali glavni put, naftovod Družba preko Ukrajine, prekinut je od kraja siječnja. Mađarska i Slovačka optužile su Kijev da je zaustavio tokove iz političkih razloga.
Pojedini političari pozivali su na preispitivanje energetskih sankcija Moskvi kako bi se ublažili pritisci u opskrbi i obuzdale rastuće cijene. Europska komisija, međutim, isključila je svaki povratak ruskoj energiji. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen upozorila je ranije ovog mjeseca da bi to bio „strateška greška“.
Cijene i prognoze
Svijet se kreće prema najtežoj energetskoj krizi u povijesti, a Europa je nepripremljena, rekao je kremljski izaslanik Kiril Dmitriev. Dmitriev, koji vodi Ruski fond izravnih ulaganja (RDIF) i poseban je izaslanik predsjednika Vladimira Putina za ulaganja i gospodarsku suradnju, naveo je kako je ranije predvidio da će nafta prijeći sto dolara po barelu ako izbije ovakav sukob.
JUST IN 🇪🇺🇷🇺: EU Rejects to Buy Russian Oil
Oil prices in the EU will ROCKET
EU's Kaja Kallas: Following the U.S. decision to ease sanctions on Russian oil, Europe will maintain sanctions and continue to move away from Russian fossil fuels. pic.twitter.com/BesCStOpuA
— Ryan Rozbiani (@RyanRozbiani) March 16, 2026
„Tada mi nitko nije vjerovao“, rekao je, dodavši da neki sudionici na tržištu sada raspravljaju o mogućnosti da cijene porastu na sto pedeset ili čak dvjesto dolara. „Vidimo da se približava najteža energetska kriza u povijesti čovječanstva. Ni EU ni Ujedinjeno Kraljevstvo uopće nisu spremni za to“, izjavio je Dmitriev na marginama kongresa RDIF-a. Bruxelles i London „pucali su sebi u nogu“ odbijanjem ruske nafte i plina, a posljedice toga tek počinju izlaziti na vidjelo, dodao je.
Dmitriev je upozorio da Europskoj uniji prijeti deindustrijalizacija, te da Ujedinjeno Kraljevstvo čekaju „veliki problemi“, tvrdeći da je to rezultat izbora koje su napravili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i drugi „rusofobični političari“. Zapadne će vlade na kraju biti prisiljene tražiti obnovljeni pristup ruskoj energiji, rekao je.
Investicijske prilike
Na globalnu recesiju upozorio je i izvršni direktor BlackRocka Larry Fink ako se rat SAD-a i Izraela protiv Irana otegne i cijene nafte ostanu iznad sto dolara po barelu. U širokom intervjuu za BBC ovog tjedna, Fink je rekao da bi cijene nafte mogle ostati iznad sto dolara po barelu godinama ako Iran „ostane prijetnja“, potencijalno dosežući sto pedeset dolara i izazivajući „vjerojatno oštru i strmu recesiju“.
Izvor: Wikimedia CommonsRuski ministar energije Sergej Civilev izjavio je kako Rusija planira dati prioritet energetskom izvozu u susjedne zemlje koje se smatraju manje izloženima globalnim poremećajima. „Cijeli će svijet morati ponovno procijeniti lance opskrbe i preispitati rizike“, rekao je Civilev novinarima u srijedu. Iako ruski izvoz nije izravno pogođen bliskoistočnom krizom, zemlja će ipak prilagoditi svoju strategiju, dodao je. „Dat ćemo prioritet isporukama energije našim najbližim susjedima, s kojima dijelimo kopnene granice i suočavamo se s manje rizika“, rekao je ministar.
