Kriza opskrbe plinom sada tjera zemlje diljem Europe i Azije da se okrenu ugljenu, koji se smatra lako dostupnom alternativom. Uz političku podršku SAD-a, dugi oproštaj od ugljena izgleda sve dulji, što prijeti poništiti godine napretka u smanjenju štetnih emisija.
Japan, jedan od najvećih svjetskih uvoznika plina, izjavio je prošlog petka da će proširiti korištenje manje učinkovitih termoelektrana na ugljen dok nastoji diverzificirati svoje proizvodne kapacitete. U Bangladešu i Indiji, termoelektrane na ugljen već snose teret nedostataka drugih goriva.
Kriza opskrbe plinom
Čak i u Europi, gdje je mnogo prljave energije postupno ukinuto, Nizozemska, Poljska i Češka mogle bi se suočiti s većom upotrebom ugljena ako cijene plina ostanu visoke. Njemačka razmatra ponovno aktiviranje napuštenih termoelektrana na ugljen kako bi obuzdala cijene električne energije.
Coal prices surge to a 2-year high, up 26% since the Iran war outbreak, hitting $133/ton.
Europe & Asia turn to coal as gas prices soar, with EU, Japan, S. Korea, Taiwan, and Bangladesh increasing coal use.
Prices could nearly double to $250/ton if conflict drags on. https://t.co/B8s8uSlNtO pic.twitter.com/9uC7LVEadm
— Russian Market (@runews) March 5, 2026
Prema Bloombergu, Samantha Dart, globalna suvoditeljica istraživanja roba u Goldman Sachs Group Inc., izjavila je: „Sada svjedočimo drugom, vrlo velikom šoku u opskrbi energijom. Ako sjedite u Aziji i ponovno prolazite kroz ovo, moguće je da dugoročno promijenite svoju strategiju – dulje se oslanjate na ugljen, brže gradite obnovljive izvore energije i smanjite izloženost prirodnom plinu.“
Fatih Birol, direktor Međunarodne agencije za energiju, rekao je: „Visoke cijene energije natjerat će vlade, industrije i kućanstva da razmotre druge mogućnosti. Ne bih se iznenadio da postoji, barem privremeno, pritisak na korištenje ugljena i za proizvodnju električne energije, ali i za industrijski sektor.“
Tržišne prognoze
Europski poticaji obnovljivim izvorima energije pomogli su smanjiti potrebu za proizvodnjom fosilnih goriva, ublažavajući udarac. Broj termoelektrana na ugljen također se smanjio, ograničavajući mogućnost prelaska. Prema BloombergNEF-u, od 2015. kapacitet ugljena diljem Europe smanjen je za četrdeset pet posto.
🚨🇪🇺 Europe Energy Crisis
– Europe Embraced Net Zero
– Germany shut down all its nuclear plants
– Sanctioned Russia & it’s gas supply
– Coal Power Plants gone
– Restricted New drilling in fracking
– Charge carbon taxes on industry
– Blew up pipelines & blamed RussiaAll these… pic.twitter.com/1NE6Rpj3ou
— Concerned Citizen (@BGatesIsaPyscho) March 15, 2026
Međutim, budući da obnovljivi izvori energije ne mogu zadovoljiti punu potražnju, rastuće cijene plina i dalje će tjerati potrošače na ugljen. Analitičari energetike iz London Stock Exchange Group procjenjuju da bi europske zemlje ovog ljeta mogle proizvesti oko dvadeset posto više električne energije iz ugljena nego prošlog, ako će europska referentna cijena plina u prosjeku iznositi oko pedeset eura po megavat-satu. Ta brojka trenutno iznosi oko pedeset četiri eura.
Tony Knutson, globalni voditelj tržišta termalnog ugljena u konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie Ltd, rekao je: „Ovo je veći poremećaj od ruskog rata“, s obzirom na utjecaj na veći broj zemalja. Oni bez dovoljno plina bit će prisiljeni povući ručicu ugljena. Ne mislim da imaju izbora.“
Prljavo gorivo
Najveći zaokret prema ugljenu vjerojatno će biti u Aziji, gdje veliko oslanjanje na naftu i plin s Bliskog istoka – a u mnogim slučajevima i ograničena sposobnost apsorpcije viših troškova – već uzrokuje akutne probleme. Velika gospodarstva poput Japana, Južne Koreje i Tajvana glavni su uvoznici ukapljenog prirodnog plina, a također održavaju velike flote ugljena, što im daje mogućnost – a u nekim slučajevima i poticaj – da sagorijevaju više prljavijeg goriva kako se opskrba ukapljenim prirodnim plinom smanjuje.
Apocalyptic scenes looming in South Korea. The government is forcing strict vehicle rationing and warning of a catastrophic April supply crisis due to the Strait of Hormuz blockade. They are desperately shifting back to coal to survive. The modern economy is breaking down. pic.twitter.com/hnZOLlR4HH
— Furkan Gözükara (@FurkanGozukara) March 28, 2026
Japan će dopustiti više termoelektrana na ugljen na aukcijama kapaciteta, a Južna Koreja je također izjavila da razmatra odstupanje od vlastitih ograničenja za energiju koja zagađuje okoliš.
Za najveće potrošače koji su ujedno i veliki proizvođači, poput Indije, nestašice goriva uzrokovane ratom jačaju argumente za ugljen – posebno kako temperature počinju rasti prije ljeta, povećavajući potražnju. Stoga, vlasti planiraju zatražiti od elektrana na ugljen da odgode dobrovoljna zatvaranja zbog održavanja dok ne prođe vršna potražnja. Naložile su elektrani Tata Power Co. u Gujaratu od četiri gigavata, koja je bila zatvorena mjesecima, da radi punim kapacitetom do lipnja, kada kiše obično počinju prekrivati zemlju.
Indijski proizvođači
Anandji Prasad, tehnički direktor Western Coalfields Ltd., podružnice Coal India, rekao je: „Ova kriza dala je novu polugu ugljenu u Indiji. Razmatrali smo agresivni razvoj ugljena za proizvodnju energije, ali ova kriza stavila je u fokus potrebu zamjene naftnih derivata i plina ugljenom.“
Asian countries are increasingly ramping up coal‑fired power generation as the war in the Middle East disrupts liquefied natural gas supplies and drives up prices, forcing utilities to shift away from gas to keep the lights on. Major energy consumers such as India, South Korea,… pic.twitter.com/J4cAtTtZwb
— Ocean News (@OceanNewsUK) March 25, 2026
Nova vlada susjednog Bangladeša bila je prisiljena tražiti dva milijarde dolara kredita kako bi mogla uvesti dovoljno goriva za preživljavanje ljeta. Prema Shafiqulu Alamu, glavnom analitičaru za zemlju u Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, zemlja će također u bliskoj budućnosti pokretati termoelektrane na ugljen na maksimalnim razinama kako cijene LNG-a rastu, a nestašica energije se produbljuje.
I administracija predsjednika Donalda Trumpa dala je poticaj gorivu. Ranije ovog mjeseca, Terra Energy Center najavio je ulaganje od milijardu dolara u ono što bi bio prvi novi projekt energije iz ugljena u zemlji u više od desetljeća.
Globalno se očekivalo da će potražnja za ugljenom početi opadati u ovom desetljeću. Ipak, u prosincu je IEA izjavila da je potrošnja u 2025. porasla na 8,85 milijardi metričkih tona, istovremeno predviđajući pad od 1,4 posto do 2027. godine. To sada izgleda puno manje vjerojatno – čak i ako se trenutni zastoj pokaže privremenim, što će u konačnici gurnuti zemlje prema čistijoj energiji.
